Glavobolje spadaju među najčešće zdravstvene poremećaje u celokupnoj ljudskoj populaciji. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2019. godine. tri osmine odraslih osoba između 18 i 65 godina, imalo je glavobolju u protekloj godini.
Šta je glavobolja?
Glavobolja je medicinski termin koji se koristi za opisivanje bolnog osećaja ili nelagodnosti u glavi. To je jedan od najčešćih simptoma glavobolje sa kojim se ljudi suočavaju i može se javiti iz različitih razloga.
Glavobolje se mogu javiti u različitim delovima glave, uključujući čelo, slepoočnice, zadnji deo glave ili čak u celoj glavi.
Vrste glavobolje
Prema osnovnom uzroku dele na primarne i sekundarne glavobolje.
Studije pokazuju da primarne glavobolje čine 82% svih glavobolja.
Uzrok ove vrste glavobolja su poremećaji iza kojih ne stoji neka druga bolest.
Među primarnim glavoboljama najčešće su: tenziona glavobolja i migrena, dok je nešto ređa klaster glavobolja, a još su ređe druge primarne glavobolje.
Tenziona glavobolja: Ovo je najčešća vrsta glavobolje i obično se opisuje kao dosadan, stežući bol koji obuhvata čelo, slepoočnice ili vrat. Može biti uzrokovan stresom, napetostima ili lošim držanjem.
Migrena: Migrena je ozbiljnija vrsta glavobolje koju obično prati pulsirajuća bol u jednoj polovini glave, praćena mučninom, povraćanjem i osetljivošću na svetlo i zvuke.
Migrene su često nasledne i mogu biti izazvane različitim okidačima.
Klaster glavobolja: Klaster glavobolje su izuzetno jake i bolne glavobolje koje se javljaju u grupama ili „klasterima“. Isključivo su koncentrisane na jednoj strani glave i praćene su drugim simptomima poput crvenila oka i začepljenog nosa.
Sekundarne glavobolje čine oko 18% svih glavobolja. Sekundarne glavobolje su one čiji uzrok je neka druga bolest ili poremećaj.
One su simptom drugih medicinskih stanja, od kojih neka mogu biti životno ugrožavajuća, a neka ne.
Lečenje ove vrste glavobolje zahteva tretman osnovnog uzroka.
Međunarodna klasifikacija glavobolja (ICHD-3) navodi 8 kategorija i čak 46 potkategorija bolesti i poremećaja koje mogu biti uzrok sekundarnih glavobolja.
Neki od najčešćih poremećaja i bolesti koji dovode do sekundarnih glavobolja su:
• Traume i/ili povrede glave i vrata;
• Vaskularni poremećaji glave i vrata;
• Nevaskularni poremećaji u glavi;
• Dejstvo hemijskih supstanci ili prestanka efekta istih;
• Infekcija;
• Poremećaj homeostaze;
• Poremećaj lobanje, vrata, očiju, ušiju,
nosa, sinusa, zuba, usta ili drugih struktura vrata ili lica;
• Psihijatrijski poremećaji.
Dijagnoza potencijalno opasne glavobolje
Iako su glavobolje česte, neke od njih mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema, pa se preporučuje da se obratite lekaru neurologu ako imate česte ili iznenadne promene u svojim glavoboljama, posebno ako su praćene drugim simptomima poput gubitka svesti, problema sa govorom ili gubitka vida.
Ova vrsta glavobolje može biti simptom ozbiljnih stanja poput moždanog udara ili tumorskih oboljenja, i zahteva medicinsku pažnju.
Ključni alati, koji pomažu lekaru neurologu u proceni, koja glavobolja je opasna, a koja ne, su anamneza i klinički neurološki pregled pacijenta.
Anamnezom se sagledavaju simptomi koji mogu predstavljati znakove upozorenja, koji ukazuju lekaru da se moraju preduzeti dodatne dijagnostičke procedure da bi se dokazali ili isključili potencijalno životno ugrožavajuća bolest ili poremećaj koji uzrokuje glavobolju.
Validacionim studijama definisan je skup simptoma i karakteristika glavobolje i samog pacijenta, koji se označava mnemotehničkom formulom SNOOP4, gde:
S (eng. systemic symptoms) predstavlja sistemske simptome i znake,
N (eng. Neurologic) neurološke simptome i znake,
O (eng.onset) iznenadni nastanak glavobolje,
O (eng. older) glavobolje kod starijih osoba,
P (eng. pattern) promenu obrazca glavobolje (progresivna, poziciono zavisna glavobolja, edem papile očnog nerva, provocirana Valsalvinim manevrom).
Tabelom je predstavljeno detaljnije objašnjenje simptoma glavobolja:
Sistemski simptomi (S) | Povišena temperatura, noćna znojenja, bolovi u mišićima, gubitak težine, istorija maligniteta, stanja imunosupresije. |
Neurološki simptomi (N) | Mišićna (unilateralna) slabost, dupli vid (diplopija). Poremećaj hoda, govora, promena ličnosti. |
Nagli početak (O) | Iznenadan jak bol. |
Početak posle 50. godine (O) | Prva glavobolja u kasnom životnom dobu. |
Promena obrasca glavobolje i progresija iste (P) | Pogoršanje ranijeg obrasca glavobolje. |
Provokacija glavobolje (P) | Glavobolja provocirana kašljem ili naporom. |
Pogoršalje glavobolje promenom položaja tela (P) | Pogoršanje glavobolje pri ležanju. |
Edem papile očnog nerva (P) | Prolazne smetnje u vidu, duple slike, ispadi u vidnom polju. |
Postojanje bilo kog od navedenih simptoma i znaka predstavlja “crvenu zastavicu” neurologu.
Iako gore navedeni sistem analize simptoma, jeste koristan u diferenciranju potencijalno opasnih uzroka glavobolja, ipak je neurološki nalaz još uvek najpouzdaniji indikator postojanja patologije, jer se samo analizom simptoma ne mogu pouzdano diferencirati primarne od sekundarnih glavobolja.
SAZNAJTE VIŠE
Preporučujemo Vam da pročitate i članak: Moždani udar (Šlog) – Sve što je potrebno da znate o uzrocima ovog stanja i lečenju
Obrasci glavobolja koji mogu ukazivati na uzroke opasne po život?
Postoje različiti obrasci glavobolja koji mogu ukazivati na uzroke opasne po život pacijenta, uključujući:
• Glavobolja poput udara groma;
• Poziciono zavisna glavobolja;
• Glavobolja udružena sa izmenjenim neurološkim nalazom;
• Glavobolja kod posebnih populacija, kao što su: trudnice, osobe sa malignitetom, imunokompromitovane osobe i osobe starije od 50 godina.
Glavobolje poput udara groma („Apoplektička glavobolja“): Intenzivna glavobolja koja se brzo razvija, često unutar sekunde ili minute, može ukazivati na subarahnoidalnu hemoragiju (SAH).
Poziciono zavisna glavobolja: Bol u vratu i ograničena pokretljivost vrata. Ovi simptomi, posebno kada prate naglu glavobolju, mogu biti znakovi SAH ili drugih ozbiljnih stanja.
Glavobolje udružene sa izmenjenim neurološkim nalazom – Fokalni neurološki deficiti: Ako glavobolju prate problemi sa govorom, vidom, ili pokretljivošću tela, to može ukazivati na moždani udar.
Gubitak svesti: Nagli gubitak svesti u vezi sa glavoboljom može biti alarmantan znak i zahteva hitnu pažnju lekara.
Promene u svesti: Konfuzija, dezorijentacija ili promene u ponašanju mogu ukazivati na ozbiljne neurološke probleme.
Povrede glave: Ako je glavobolja rezultat povrede glave i prati je gubitak svesti, povraćanje ili promene u ponašanju, to može biti znak intrakranijalne povrede.
Dodatno se izdvajaju glavobolje kod posebnih populacija, kao što su trudnice, osobe sa malignitetom, imunokompromitovane osobe i osobe starije od 50 godina čiji obrasci mogu ukazivati na uzroke opasne po život.
Uvek je važno da se obratite medicinskom stručnjaku neurologu, ako doživite bilo kakvu neuobičajenu ili izuzetno jaku glavobolju, naročito ako se prate dodatni simptomi kao što su gore navedeni, jer to može ukazivati na ozbiljno zdravstveno stanje koje zahteva hitnu pažnju, dijagnozu i tretman.
Članak napisao Dr Miodrag Manigoda, lekar specijalista neurologije, čije su jedno od polja posebne ekspertize upravo glavobolje.
SAZNAJTE VIŠE
Šta je ateroskleroza? Uspešna dijagnostika i lečenje
Reference:
https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/9639-headaches
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/migraine-headache/symptoms-causes/syc-20360201